Dragon Age je od strane mnogih igrača dugo očekivani RPG, pompozno najavljivan kao duhovni nasljednik neponovljivog Baldurs Gatea. Razvojni tim koji stoji iza naslova je BioWare Edmonton, kanadski studio koji reputaciju gradi na vrlo popularnim naslovima poput Star Wars: Knight of the Old Republic, Mass Effect ili Jade Empire. Izdavač igre je sveprisutni Electronic Arts. Dragon Age izašao je simultano za PC, PlayStation 3 i Xbox 360 konzole.
Igra je u neku ruku prerađena verzija Lord of the Rings serijala. Iako je podosta različita neke sličnosti su vrlo očite. Temelji DAO-a su raznovrsnost tj. nelinearnost kao i "origins" tj. porijeklo svake rase. DAO daje mogućnost izbora između 3 rase; ljudi, vilenjaka i patuljaka. Iako se izbor isprva čini siromašnim, istina je drugačija. Sužavanjem izbora na igranje sa 3 rase autori su se koncentrirali kako bi svaku pojedino napravili što detaljnije sa različitim putem kroz igru. Isto tako raznovrsnosti pridodaje i odabir vlastitog porijekla unutar rase. Pa npr. elf aka vilenjak može birati između Dalish Elfa i City Elfa. Osim odabira porijekla, prije početka vaših avantura slijedi i odabir klase s kojom ćete igrati. Opet podjela spada na 3 vrste; Warrior, Rouge, te Mage. No opet unutar tih klasa postoje takozvane specijalizacije koje će svakog lika učiniti unikatnim. Također, igračima je na izbor stavljen i vizualni izgled lika s kojim će igrati koji je napravljen solidno. Na liku se može mijenjati gotovo sve, od oblika očiju, veličine ušiju, boje kose pa do tetovaža i sličnih detalja. Za razliku od dosadašnjih BioWarevih RPG izdanja, DAO nema izbor i praćenje poznatog alignmenta tj. naklonosti prema dobru ili zlu. Igru započinjete neutralno, a svaki vaš daljnji postupak utjecat će na to kako vas ljudi i vaši suputnici percipiraju. Pred vas će padati teške odluke koje itekako pridonose zanimljivosti igre. Ukoliko vaše odluke u velikome odstupaju od suputnika u vašoj grupi može se dogoditi da jednostavno pokupe svoje torbe i napuste vas. Stoga oprezno koga birate za gonjenje avantura i kako se ponašate.
Prvo da se
bacimo na vizualni dio igre. Grafički me DAO pomalo zadivio. Engine koji se koristi je Eclipse, posebno razvijen za ovu igru. Iako su mnogi grafiku ocijenili kao zastarjelu, meni osobno se vrlo dopala, dapače uz Witchera mislim da je jedan od RPGova sa vrlo detaljnom i dobro izvedenom grafikom. Uz to, igra je odlično optimizirana i hardverski vrlo nezahtjevna pa će i onima sa slabijim mašinama priuštiti igranje na visokim detaljima. Isto tako vrijeme učitavanja je vrlo brzo, što od savea, što između nivoa. Kamera pruža odabir između izometrijskog tj. pogleda na kakav smo naviknuli u igrama poput već spomenutog Baldrus Gatea ili Neverwinter Nightsa pa sve do zumiranog pogleda gdje se lik gleda s leđa, ali gotovo iz prvog lica. Svaki pogled ima svoje prednosti i mane. Npr. udaljena perspektiva pruža bolji uvid pri velikim borbama kako bi lakše mogli rasporediti likove i nanjeti više štete dok je bliža pogodnija za istraživanje i pronalaženje predmeta, kao i za uživanje u detaljima pri lakšim bitkama.
Komandno s
učelje je pregledno i jednostavno za koristiti. Same komande na početku mogu biti pomalo nezgodne, kao i kamera no ipak ne predstavljaju toliku prepreku da bi igra bila neigriva. Već nakon par sati osobno sam se u potpunosti navikao. Poput većine današnjih RPGova, DAO ima mogućnost postavljanja ikona tj. shortcuta do različitih magija, sposobnosti, napitaka i sl. Isto tako, DAO je stavio mogućnost pauziranja igre što je vrlo korisno pri bitkama. Autori su obratili puno pažnje kako bi borbu napravili što zanimljivijom. Taktika pri bitkama je VRLO bitna u DAO, pogotovo ako se igra na težini normal ili insane. Svaki lik s kojim upravljate ima tzv. command slots gdje si možete prilagoditi kako će vaš lik odreagirati u borbi. Isto tako pauziranjem igre i dalje je moguće davati naredbe pojedinim likovima kako bi se što bolje rasporedili. Mali propust je to što se npr. magičarima ne može zadati neki redoslijed magija koje castaju na pojedinog neprijatelja, barem ne s glavnog ekrana. Stoga je nakon svake magije ponekad potrebno pauzirati borbu. Kao što sam spomenuo igra nudi tri težine igranja; easy, normal te insane. Na easy će se snaći svaki početnik i igru dosta lagano preći. Normal će već pred vas staviti dosta mukotrpne borbe i podosta umiranja dok insane svaku bitku pretvara doslovno u borbu za život.
Početak igre dobro je ukomponiran kako bi novacima pružio vrijeme da se naviknu na DAO svijet. Zavisno od rase i klase, svaki igrač ima drugačije polazište i priču. Osobno sam igrao sa elfom magičarom čija priča započinje u pomalo sablasnom i izoliranom Circle Toweru gdje se "čuvaju" magičari. DAO svijet predstavio nam je malo drugačije činjenice od onih na koje smo do sada obično navikli u fantasy RPGovima koji uključuju D&D pravila. Tako su elfovi porobljeni od ljudi, a svoju nezavisnot stekli su tek nedavno, iako su u umovima mnogih ljudi i dalje manje vrijedna bića, a magičari se smatraju opasnim zbog svoje sklonosti magiji i labilnosti da ih zaposjednu demoni iz tzv. Fade-a, pa se nad njima vrši konstantni nadzor od strane Templara. Svaki mag mora proći inicijaciju pri kojoj se suoči sa vlastitim demonom. Ukoliko se ne uspije oduprijeti, mag biva pogubljen. Mislim da je ovo dovoljno kako bi zaključili da DAO nudi zbilja interesantne priče, uz onu glavnu, koje će vam priuštiti mnoge sate zabave. Isto tako daje uvid u to kako se ovdje ipak radi o igri za odrasle i koja zbilja nikako nije primjerena mladoj populaciji. Negativna strana koja bi se mogla svrstati pod grafički dio su pomalo siromašne mape i to ne u svim dijelovima već samo ponegdje. Kada se već ciljalo na često spominjani Baldurs Gate, možda su autori pri dizajnu mapa trebali malo više "pokrasti" od njega. Ovdje se naravno radi samo o osobnom doživljaju.
Priča DAO-a centrirana je oko nadiruće invazije demonskih bića, kroz igru znanih pod nazivom darkspawn koje predvodi archdemon. Svijet je već dobro upoznat s ovim zlom, ali se podosta opustio od posljednje invazije pošto je prošlo 4 stoljeća. No sama čar i iznenađenja igre ne sastoje se isključivo u dobroj priči, već u mnogo pojedinih likova i podzapleta koji igrača uvlače u mnoge avanture te mu daju veliku moć utjecaja na sadašnje i buduće događaje što predstavlja veliku ugodu pri igranju. Dijalozi u DAO-u su jednostavno nevjerojatni. Glasovni dio odrađen je besprijekorno, a opcije u komunikaciji s drugima su doista raznovrsne. Glasove su posudili mnogi polupoznati glumci poput Tim Russa (aka Tuvok iz Zvjezdanih staza) ili Kate Mulgrew (aka kapetanica Janeway). Još jedna pozitivna strana je dizanje levela lika. Magu je na izbor stavljen velik broj magija ako uračunamo i specijalizacije. Isto tako autori su nam dali mogućnost kombinacija magija kako bi se dobio jači učinak. Tako je npr. moguće iskombinirati "sleep" sa "nightmare" koje zajedno pružaju veliku psihičku štetu neprijatelju. Kako biste dobili potporu vaših suputnika potrebno je s njima što češće stupati u interakciju. Kroz različite dijaloge, a ovisno i o vašem umijeću komunikacije, pomalo ćete doznati o njihovim pogledima na svijet kao i pojedine crtice iz njihove povijesti. Povjerenje je moguće steći i darivanjem, ali opet, ako krivi dar date krivoj osobi vaš odnos se neće značajno poboljšati. A kako biste doznali što koji lik voli, ponovo morate s njim razgovarati. Kao dodatni izvor informacija igra nudi codex koji sakupljate na različite načine, a daje vam uvid u mnoge elemente poput prošlosti, legendi, opisa različitih likova, predmeta i sl.
U igri postoji raznovrstan broj oružja i ostalih predmeta, ali opet nije da ćete opremu mijenjati svakih 15 minuta. Balans je ovdje zbilja dobro pogođen, barem po mom izboru. Neke iteme možda ćete koristiti i do kraja igre, a dobra stvar je što i magije s vremenom ne postaju preslabe tj. i one s početka igre itekako će se pokazati korisnima i u kasnijim dijelovima. Što se tiče soundtracka i tu nas očekuje prava poslastica. Soundtrack je posebno za Dragon Age skladao Inon Zur, čovjek koji stoji iza soundracka mnogih poznatih igara poput Baldurs Gate 2, Icewind Dale 2, Fallout 3 ili Prince of Persia. Doista, muzika je odlično prilagođena atmosferi i može dirnuti igrača. Kad već spominjem zvuk, preporučio bi da se igra sa barem malo kvalitetnijim zvučnicima/slušalicama jer zvukovi i glazba zbilja daju velik doprinos igri, a odrađeni su fantastično.
Zaklju
čno... Dragon Age nije nasljednik Baldurs Gatea, barem iz moje perspektive. Osobno smatram kako će igre poput BG-a ostati u prošlosti, nedostižne. Za to postoji dugi niz razloga. Jedan od njih je nostalgija starih igrača i neobjektivnost prema novim RPGovima. Drugi je taj što se danas od igre očekuje da ima neke elemente koji ju jednostavno odvlače od toga da bude slična starim RPGovima. Jednostavno razlika između današnjih RPGova i onoga što se od njih očekuje je prevelika u odnosu na one iz prošlosti. S druge strane, to ne znači da je DAO loša igra, upravo suprotno. Kao što sam već spomenuo, DAO i Witcher su krema današnjih RPGova. Iako se glavna priča u DAO-i može prijeći za dosta kratko vrijeme, pogotovo ako se ne igraju subquestovi, autori su omogućili mnoge DLC-e koje je moguće skinuti i tokom igre, ako skupite dovoljno bodova. Igra je definitivni "must play" pošto pruža odličnu igrivost, priču i raznovrsnost. Isto tako valja napomenuti da je Dragon Age centriran na single player kampanju i ne postoji multiplayer opcija.
Shvaćam da će mnogi igru doživjeti na drugačiji način. To i je čar igri, na svakome će ostaviti različiti utisak. Stoga molim da se suzdržite od napada na moje osobno mišljenje i doživljaj Dragon Agea. Jer ipak je recenzija osobni doživljaj igrača. I jedno malo upozorenje budućim igračima rouge klase. U prvotnoj verziji igre ta klasa je napravljena dosta neuravnoteženo u odnosu na ostale. Iako je protiv uobičajnih neprijatelja rouge itekako ubojit, njegova slabost izražena je protiv tzv. bossova gdje se pokaže gotovo neupotrebljivim. Izdan je patch koji taj nesklad popravlja, pa ako namjeravate igrati s njim, prije toga posjetite Dragon Age stranicu i opremite se najnovijim patchom. Za ljubitelje fantasy-ja, Dragon Age je obavezno štivo.
Ova recenzija je u potpunosti prenešena s CroVortex-a s odobrenjem CroVortex-a
Napisano: 29.11.2009
Recenziju napisao: Marijan Sruk
Igra je u neku ruku prerađena verzija Lord of the Rings serijala. Iako je podosta različita neke sličnosti su vrlo očite. Temelji DAO-a su raznovrsnost tj. nelinearnost kao i "origins" tj. porijeklo svake rase. DAO daje mogućnost izbora između 3 rase; ljudi, vilenjaka i patuljaka. Iako se izbor isprva čini siromašnim, istina je drugačija. Sužavanjem izbora na igranje sa 3 rase autori su se koncentrirali kako bi svaku pojedino napravili što detaljnije sa različitim putem kroz igru. Isto tako raznovrsnosti pridodaje i odabir vlastitog porijekla unutar rase. Pa npr. elf aka vilenjak može birati između Dalish Elfa i City Elfa. Osim odabira porijekla, prije početka vaših avantura slijedi i odabir klase s kojom ćete igrati. Opet podjela spada na 3 vrste; Warrior, Rouge, te Mage. No opet unutar tih klasa postoje takozvane specijalizacije koje će svakog lika učiniti unikatnim. Također, igračima je na izbor stavljen i vizualni izgled lika s kojim će igrati koji je napravljen solidno. Na liku se može mijenjati gotovo sve, od oblika očiju, veličine ušiju, boje kose pa do tetovaža i sličnih detalja. Za razliku od dosadašnjih BioWarevih RPG izdanja, DAO nema izbor i praćenje poznatog alignmenta tj. naklonosti prema dobru ili zlu. Igru započinjete neutralno, a svaki vaš daljnji postupak utjecat će na to kako vas ljudi i vaši suputnici percipiraju. Pred vas će padati teške odluke koje itekako pridonose zanimljivosti igre. Ukoliko vaše odluke u velikome odstupaju od suputnika u vašoj grupi može se dogoditi da jednostavno pokupe svoje torbe i napuste vas. Stoga oprezno koga birate za gonjenje avantura i kako se ponašate.
Prvo da se
bacimo na vizualni dio igre. Grafički me DAO pomalo zadivio. Engine koji se koristi je Eclipse, posebno razvijen za ovu igru. Iako su mnogi grafiku ocijenili kao zastarjelu, meni osobno se vrlo dopala, dapače uz Witchera mislim da je jedan od RPGova sa vrlo detaljnom i dobro izvedenom grafikom. Uz to, igra je odlično optimizirana i hardverski vrlo nezahtjevna pa će i onima sa slabijim mašinama priuštiti igranje na visokim detaljima. Isto tako vrijeme učitavanja je vrlo brzo, što od savea, što između nivoa. Kamera pruža odabir između izometrijskog tj. pogleda na kakav smo naviknuli u igrama poput već spomenutog Baldrus Gatea ili Neverwinter Nightsa pa sve do zumiranog pogleda gdje se lik gleda s leđa, ali gotovo iz prvog lica. Svaki pogled ima svoje prednosti i mane. Npr. udaljena perspektiva pruža bolji uvid pri velikim borbama kako bi lakše mogli rasporediti likove i nanjeti više štete dok je bliža pogodnija za istraživanje i pronalaženje predmeta, kao i za uživanje u detaljima pri lakšim bitkama.Komandno s
učelje je pregledno i jednostavno za koristiti. Same komande na početku mogu biti pomalo nezgodne, kao i kamera no ipak ne predstavljaju toliku prepreku da bi igra bila neigriva. Već nakon par sati osobno sam se u potpunosti navikao. Poput većine današnjih RPGova, DAO ima mogućnost postavljanja ikona tj. shortcuta do različitih magija, sposobnosti, napitaka i sl. Isto tako, DAO je stavio mogućnost pauziranja igre što je vrlo korisno pri bitkama. Autori su obratili puno pažnje kako bi borbu napravili što zanimljivijom. Taktika pri bitkama je VRLO bitna u DAO, pogotovo ako se igra na težini normal ili insane. Svaki lik s kojim upravljate ima tzv. command slots gdje si možete prilagoditi kako će vaš lik odreagirati u borbi. Isto tako pauziranjem igre i dalje je moguće davati naredbe pojedinim likovima kako bi se što bolje rasporedili. Mali propust je to što se npr. magičarima ne može zadati neki redoslijed magija koje castaju na pojedinog neprijatelja, barem ne s glavnog ekrana. Stoga je nakon svake magije ponekad potrebno pauzirati borbu. Kao što sam spomenuo igra nudi tri težine igranja; easy, normal te insane. Na easy će se snaći svaki početnik i igru dosta lagano preći. Normal će već pred vas staviti dosta mukotrpne borbe i podosta umiranja dok insane svaku bitku pretvara doslovno u borbu za život.Početak igre dobro je ukomponiran kako bi novacima pružio vrijeme da se naviknu na DAO svijet. Zavisno od rase i klase, svaki igrač ima drugačije polazište i priču. Osobno sam igrao sa elfom magičarom čija priča započinje u pomalo sablasnom i izoliranom Circle Toweru gdje se "čuvaju" magičari. DAO svijet predstavio nam je malo drugačije činjenice od onih na koje smo do sada obično navikli u fantasy RPGovima koji uključuju D&D pravila. Tako su elfovi porobljeni od ljudi, a svoju nezavisnot stekli su tek nedavno, iako su u umovima mnogih ljudi i dalje manje vrijedna bića, a magičari se smatraju opasnim zbog svoje sklonosti magiji i labilnosti da ih zaposjednu demoni iz tzv. Fade-a, pa se nad njima vrši konstantni nadzor od strane Templara. Svaki mag mora proći inicijaciju pri kojoj se suoči sa vlastitim demonom. Ukoliko se ne uspije oduprijeti, mag biva pogubljen. Mislim da je ovo dovoljno kako bi zaključili da DAO nudi zbilja interesantne priče, uz onu glavnu, koje će vam priuštiti mnoge sate zabave. Isto tako daje uvid u to kako se ovdje ipak radi o igri za odrasle i koja zbilja nikako nije primjerena mladoj populaciji. Negativna strana koja bi se mogla svrstati pod grafički dio su pomalo siromašne mape i to ne u svim dijelovima već samo ponegdje. Kada se već ciljalo na često spominjani Baldurs Gate, možda su autori pri dizajnu mapa trebali malo više "pokrasti" od njega. Ovdje se naravno radi samo o osobnom doživljaju.
Priča DAO-a centrirana je oko nadiruće invazije demonskih bića, kroz igru znanih pod nazivom darkspawn koje predvodi archdemon. Svijet je već dobro upoznat s ovim zlom, ali se podosta opustio od posljednje invazije pošto je prošlo 4 stoljeća. No sama čar i iznenađenja igre ne sastoje se isključivo u dobroj priči, već u mnogo pojedinih likova i podzapleta koji igrača uvlače u mnoge avanture te mu daju veliku moć utjecaja na sadašnje i buduće događaje što predstavlja veliku ugodu pri igranju. Dijalozi u DAO-u su jednostavno nevjerojatni. Glasovni dio odrađen je besprijekorno, a opcije u komunikaciji s drugima su doista raznovrsne. Glasove su posudili mnogi polupoznati glumci poput Tim Russa (aka Tuvok iz Zvjezdanih staza) ili Kate Mulgrew (aka kapetanica Janeway). Još jedna pozitivna strana je dizanje levela lika. Magu je na izbor stavljen velik broj magija ako uračunamo i specijalizacije. Isto tako autori su nam dali mogućnost kombinacija magija kako bi se dobio jači učinak. Tako je npr. moguće iskombinirati "sleep" sa "nightmare" koje zajedno pružaju veliku psihičku štetu neprijatelju. Kako biste dobili potporu vaših suputnika potrebno je s njima što češće stupati u interakciju. Kroz različite dijaloge, a ovisno i o vašem umijeću komunikacije, pomalo ćete doznati o njihovim pogledima na svijet kao i pojedine crtice iz njihove povijesti. Povjerenje je moguće steći i darivanjem, ali opet, ako krivi dar date krivoj osobi vaš odnos se neće značajno poboljšati. A kako biste doznali što koji lik voli, ponovo morate s njim razgovarati. Kao dodatni izvor informacija igra nudi codex koji sakupljate na različite načine, a daje vam uvid u mnoge elemente poput prošlosti, legendi, opisa različitih likova, predmeta i sl.
U igri postoji raznovrstan broj oružja i ostalih predmeta, ali opet nije da ćete opremu mijenjati svakih 15 minuta. Balans je ovdje zbilja dobro pogođen, barem po mom izboru. Neke iteme možda ćete koristiti i do kraja igre, a dobra stvar je što i magije s vremenom ne postaju preslabe tj. i one s početka igre itekako će se pokazati korisnima i u kasnijim dijelovima. Što se tiče soundtracka i tu nas očekuje prava poslastica. Soundtrack je posebno za Dragon Age skladao Inon Zur, čovjek koji stoji iza soundracka mnogih poznatih igara poput Baldurs Gate 2, Icewind Dale 2, Fallout 3 ili Prince of Persia. Doista, muzika je odlično prilagođena atmosferi i može dirnuti igrača. Kad već spominjem zvuk, preporučio bi da se igra sa barem malo kvalitetnijim zvučnicima/slušalicama jer zvukovi i glazba zbilja daju velik doprinos igri, a odrađeni su fantastično.
Zaklju
čno... Dragon Age nije nasljednik Baldurs Gatea, barem iz moje perspektive. Osobno smatram kako će igre poput BG-a ostati u prošlosti, nedostižne. Za to postoji dugi niz razloga. Jedan od njih je nostalgija starih igrača i neobjektivnost prema novim RPGovima. Drugi je taj što se danas od igre očekuje da ima neke elemente koji ju jednostavno odvlače od toga da bude slična starim RPGovima. Jednostavno razlika između današnjih RPGova i onoga što se od njih očekuje je prevelika u odnosu na one iz prošlosti. S druge strane, to ne znači da je DAO loša igra, upravo suprotno. Kao što sam već spomenuo, DAO i Witcher su krema današnjih RPGova. Iako se glavna priča u DAO-i može prijeći za dosta kratko vrijeme, pogotovo ako se ne igraju subquestovi, autori su omogućili mnoge DLC-e koje je moguće skinuti i tokom igre, ako skupite dovoljno bodova. Igra je definitivni "must play" pošto pruža odličnu igrivost, priču i raznovrsnost. Isto tako valja napomenuti da je Dragon Age centriran na single player kampanju i ne postoji multiplayer opcija.Shvaćam da će mnogi igru doživjeti na drugačiji način. To i je čar igri, na svakome će ostaviti različiti utisak. Stoga molim da se suzdržite od napada na moje osobno mišljenje i doživljaj Dragon Agea. Jer ipak je recenzija osobni doživljaj igrača. I jedno malo upozorenje budućim igračima rouge klase. U prvotnoj verziji igre ta klasa je napravljena dosta neuravnoteženo u odnosu na ostale. Iako je protiv uobičajnih neprijatelja rouge itekako ubojit, njegova slabost izražena je protiv tzv. bossova gdje se pokaže gotovo neupotrebljivim. Izdan je patch koji taj nesklad popravlja, pa ako namjeravate igrati s njim, prije toga posjetite Dragon Age stranicu i opremite se najnovijim patchom. Za ljubitelje fantasy-ja, Dragon Age je obavezno štivo.
Ova recenzija je u potpunosti prenešena s CroVortex-a s odobrenjem CroVortex-a
Napisano: 29.11.2009
Recenziju napisao: Marijan Sruk
